MIMO program laganim koracima ulazi u svoje drugo izdanje. U nedjelju 6. studenog ugostit će dva hrvatska elektronska sastava - legendarni BILK, te bend iz novije ere, The Hunting Dogs. Uoči koncerta, porazgovarala sam s članovima BILK-a koji su nam otkrili otkuda crpe inspiraciju, što u njima potiče glazba koju izvode... A kako BILK danas zvuči, provjerite u Dvorani Gorgona (MSU) 6. studenog.
Reggae hr: Godine 1999. osnovali ste BILK, koliko je u tom periodu široj publici bilo poznato izvođenje elektronske glazbe u bendovskom aranžmanu?
Tin: Godine 1999. meni nije bilo poznato da elektronska glazba može biti dobra glazba, a kamoli da bi je izvodio bend. Nije da nisam nikad čuo za Kraftwerk ili Depeche Mode, ali 1999. smo skidali Led Zeppelin. Bili smo srednjoškolci i ukus nam nije bio ni blizu tako eklektičan kao danas. Elektronika je u BILK došla množenjem gitarskih pedala, a prvi synth sam kupio 2002… Korg MS2000, to je analog modeling synth i doživio sam ga kao hrpu spojenih gitarskih efekata s klavijaturom, koja mi je ipak bila bliža od gitarskih pragova. Otprilike smo tada (ili 2003.?) i prvi put čuli za Nerve koji su svirali po Austriji, ili londonsku Disciplin A Kitschme.
Luka: 1999. bio sam srednjoškolac i, iskreno, nije mi bila poznata elektronska glazba u aranžmanu rock benda. Kao tinejdžer zazirao sam od elektronske glazbe i mislio sam kako dobra glazba mora biti izvođena elektro-akustičnim instrumentima.
Tin: Devedestih je Luki i meni tehno bio fuj i niti jedna pop pjesma na kojoj se čula ritam mašina nije mogla biti dobra pjesma. Trebalo mi je vremena da shvatim zašto je Noel Gallagher otpjevao "The Setting Sun". Cipal će pak reći nešto pak sasvim drugo?
Edi: Široj publici to nije poznato niti danas. Osobno mi je vrlo poznato od početka '90-ih jer su Zidar Betonsky, kultni splitski bend tog žanra, imali probe pored moje kuće. A i sam sam bio član tog banda, što je bio velik utjecaj i dobar temelj za sve što danas radim. Jedan od osnivača i basist Zidara je producirao album BILK-a koji uskoro izlazi, pa i singl "like2dance".
Reggae hr: U međuvremenu od 1999. do danas se pojavilo dosta novih sastava koji izvode elektronsku glazbu- ABOP, Tobogan, Kozmodrum... Kako gledate na razvoj elektronske scene u Hrvatskoj?
Edi: Isključivo sam fokusiran na svoje projekte i na glazbu iz koje crpim inspiraciju, ne razmišljajući puno o scenama.
Luka: Meni je jako drago da se razvila posebna scena, i to prilično uspješna. Broj slušatelja takve glazbe iz dana u dan je sve veći zahvaljujući upravo bendovima koji su se poveli našim primjerom.
Tin: Kada nas je više, publika sigurno lakše prepoznaje o čemu se radi, pozdravljam taj razvoj. Možda tu je više sastava nego izvođača, no na kraju čovjek shvati da nije važno kako se glazba izvodi, nego kako zvuči gotovi proizvod. Uživo, pretpostavljam da je atraktivnije gledati više izvođača čije je pokrete jednostavnije razumjeti u smislu doslovne veze pokret-izvor zvuka-zvuk. Pogotovo je akustični bubanj taj koji fascinira. Iako, uvijek kada su pozornica i razglas u pitanju, tu postoji određena mistifikacija.
Reggae hr: Kroz godine se ispostavilo da ste žanrovski nesvrstani, a elektronički opredijeljeni. Postoji li ipak smjer koji vas najviše „vuče“?
Tin: Jao, kako si to lijepo sročila! Nesvrstani, a opredijeljeni - kupljeno! Smjer? Nekako najviše ovisi o tome na koliko smo BPMa kada radimo koju stvar… Uglavnom je to 130 BPMa ili 180 / 90 BPMa. Najnovija stvar nam je jedan instrumental na 150 i ne možemo se načuditi jer je tako brza, a spora.
Luka: Ne želim se ograničavati smjerovima kada je u pitanju stvaranje glazbe. Uvijek je dobro biti na raskršću i gledati kuda vode smjerovi i slušati glazbu koja iz tih smjerova dolazi. Mislim da nas je uvijek najviše vukla dobra glazba, iz kojeg god smjera dolazila.
Edi: Vuče me smjer koji vodi sljedećem koraku.
Reggae hr: Malo ste koketirali s dubom, koliko ste se pronašli u njemu?
Edi: Nisam.
Tin: Sub bass i naglašeni efekti su i danas važan dio našeg zvuka.
Luka: Dub mi je postao blizak slušajući Radikal Dub Kolektiv – imali su prostoriju blizu naše, a i dijelili smo pozornicu davne 2004. kada smo tek svježe postali kvartet i ubrzo nakon toga i trio, što smo danas. Dub je bio vrlo blizak 2step drum'n'bass-u kojeg smo u to vrijeme otkrivali, naime, vrlo je ugodno prelaziti iz tempa 180 BPM (d'n'b) u tempo 90 BPM (dub) kao u prirodni half-time dio.
Reggae hr: Imali ste dosta nastupa izvan Hrvatske. Molila bih Vas da povučete paralelu između reakcija publika iz različitih zemalja na vaše nastupe. Postoje li uopće razlike ili vaša glazba jednako utječe na ljudske impulse gdje god se nalazili?
Luka: Ljudi su isti gdje god dođete. Srećom, još nismo imali iskustvo lošeg prihvaćanja naše glazbe. A što se razlika u nastupima u domovini i inozemstvu, mogu samo reći da je, nažalost, van Hrvatske situacija s klupskom infrastrukturom često puno bolja.
Tin: Nije da smo se ikad maknuli iz europskog kulturnog kruga. Rusi 2000 km zračne linije u Moskvi su tu čak puno bliže od npr. Talijana.
Edi: Mogu reći da postoje razlike između nastupa u Hrvatskoj i vani. Kad sviramo vani, nitko nam ne kaže da je to 'glazba za van'.
Reggae hr: Što u tebi potiče glazba koju izvodiš?
Luka: Ljepotu. Redovito se pri izvođenju nekih pjesama naježim. Publika koja nas je do sad gledala mogla je primijetiti da velik dio nastupa imam zatvorene oči – čista uživancija. Nadam se samo da je i publici tako.
Tin: Kad nakon cijelog dana na poslu odem na probu, doma stignem u ponoć, punih baterija.
Edi: Sve skupa gledajući, to je put u nepoznato. Nema klišeja i pravila. Potpuna sloboda.
Reggae hr: U 15 godina izdali ste „samo“ jedan album, “this BILK is radioactive”. Možemo li uskoro očekivati novo izdanje?
Tin: Volimo biti temeljiti i odmjereni. Nakon 10 godina, novi album je u masteringu. Opet smo odabrali jedan berlinski studio, ovog puta Calyx. A onda se štampa ploča, to ovih dana jaako dugo traje.
Luka: U ovih 10 godina nagomilalo se mnogo pjesama. Najteži zadatak nam je bio ostaviti neke po strani (za sada). Album je uskoro u štampi i jedva ga čekamo staviti na gramofone!
Edi: Radili smo cijelo vrijeme, ali očito nismo znali to brže isporučiti. Uskoro će izaći album na čijem smo putu naučili toliko puno. Tako da se nadam i trećem albumu za kojeg će trebati puno manje vremena.
Reggae hr: Koja je postava BILK-a danas? Nastupate 6. studenog u sklopu izvrsnog MIMO programa, postoje li neki noviteti koje ćete predstaviti na pozornici MSU?
Edi: Postava je ista kao i zadnjih 10 godina.
Tin: Edi svira akustični bubanj. Luka svira bas gitaru, synth, pjeva. Ja sviram syntheve, samplove i pjevam. Gitara je ostala doma u boravku pa feedback izazivamo na druge načine, ali i to dosta rjeđe.#svirajusesamonove + zvuk će raditi Miro Piškulić, također osnivač benda, koji je 1999. u BILK-u svirao gitaru i Luku i mene naučio čemu služe gitarske pedale.
