Reggae.hr: Dobar dan! Za početak, hvala vam na odvojenom vermenu za ovaj razgovor. Možete li nam reći koji je općenito vaš stav o biljci marihuani?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Marihuana ili biljka kanabis – kanabis sativa ili kanabis indica, kao dvije varijante faktički iste biljke – su nešto što postoji u našem eko sustavu, da ne kažem oduvijek. Sve što postoji ima neki značaj i mnoge biljke koje nas okružuju služe ili za hranu ili za lijekove, a neke su otrovi.  Neki dijelovi biljke mogu služiti za nešto korisno, neki drugi pak mogu biti vrlo štetni – nekada cvijet može biti koristan, a korijen otrovan. Nama je kanabis zanimljiv radi jedne supstance, a to je Δ9-tetrahidrokanabinol (THC) – glavna tvar u biljci koja ima psihoaktivni učinak na čovjeka. Naime, ima svojstva djelovanja kao droga – može promijeniti stanje svijesti, doživljavanje stvarnosti, stvoriti osjećaj ugode i euforije. U mozgu postoje kanabinoidni receptori (CB1), mjesta na koja se veženaš prirodni neurotransmiter (koji proizvodi naš organizam), endokanabinoid anandamid, nešto slično THC-u ali i spomenuta psihoaktivna tvar THC. Dakle preko tih receptora koji su difuzno raspoređeni u mozgu, THC utječe na naše psihičko stanje ali i tijelo – stvarajući osjećaj euforije te niz fizičkih simptoma, koji su prisutni kada se netko „napuši trave“.

Reggae.hr: Možete li ukratko objasniti kako funkcionira naš endokanabinoidni sustav u doticaju s marihuanom?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Kada je riječ o kanabidiolu (CBD-u), on nije psihoaktivan. Njemu se pripisuje ljekovito djelovanje kod raka npr. dojke, prostate... Doduše, Rick Simpson zagovara stav da je i sam THC u biljci bitan za to ljekovito djelovanje. Biokemičari su proučavali mehanizme na koje  bi kanabis ulje, odnosno aktivne komponente THC i CBD mogli  ljekovito djelovati i to s jedne strane preko djelovanja na mozak, a preko mozga na imunološki sustav – a s druge strane i preko kanabinoidnih receptora tipa 2 (CB2) kojih ima u membranama stanica, u slezeni, u jetri, svugdje... Pretpostavlja se da se preko vezanja kanabidiola naCB2 receptore, mogu modificirati neki biokemijski procesi koji imaju utjecaj na razvoj ili na sprečavanje množenja stanica. Prema njihovoj teoriji, kanabinoidi tako mogu bez nuspojava, koje inače prate liječenje kemoterapijom, sprječavati brzo množenje stanica – i time sprječavati rast tumora i redukciju tumorske mase. Mišljenja sam da treba uložiti puno novca da se provedu znanstvena istraživanja i složene procedure kojima bi se nedvojbeno odgovorilo na pitanje može li bilo koji proizvod iz te biljke doista dobiti status lijeka za liječenje te i te bolesti. Dokle dok god se to ne dogodi, ovo sve ima težinu „priča“.

Reggae.hr: Koje je vaše mišljenje o ovoj biljci kao lijeku?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Ako ta biljka sadrži mnogo različitih biokemijskih tvari uz taj THC i CBI koji smo spomenuli, onda je logično postaviti pitanje da li neke od tih tvari mogu biti korisne za liječenje određenih zdravstvenih problema. No otvaranje takvih pitanja u javnosti se ipak najviše koristi kao moćan marketing –putem kojeg se pokušava uvjeriti javnost da je marihuana zapravo dobar lijek koji koristi čovjeku a ne „droga“ protiv koje se treba boriti. Promjena percepcije marihuane u tom smislu kod većine građana otvara put prema legalizaciji ili barem dekriminalizaciji te „droge“. U konačnici, čini se da se na globalnoj razini strpljivo planira učiniti ono što se dogodilo u Koloradu; legalizacija uzgoja, proizvodnje i prodaje marihuane za rekreativne svrhe, za uživanje (ovdje u Hrvatskoj bismo rekli za drogiranje). Logika kojom su išli političari u Koloradu je jasna. Nakon što su izmjenama Zakona osigurali marihuani legalni status, isti koji imaju duhan i alkohol, omogućili su licenciranim kompanijama da standardiziranim postupkom uz određenu kontrolu i ograničenja, proizvode i prodaju marihuanu građanima. Time su „jednim udarcem ulovili 4 muhe“; 1. Osigurali su da država ima još jedan izvor sredstava  za punjenje proračuna porezom, 2. Kompanije su dobile mogućnost zarade i zapošljavanja ljudi koji se bave proizvodnjom i prodajom novog proizvoda, 3. Narod je zadovoljan jer sada može legalno pušiti  „travu“ i uživati u tome, 4. nema više problema i potrebe trošiti resurse represivnog aparata na kazneni progon iprocesuiranje ljudi koji su zbog svoje potrebe ilegalno, proizvodili, kupovali ili preprodavali ovaj proizvod. Bit će doduše i dalje potreba represivne kontrole nad osobama koje će legalno kupljenu marihuanu preprodavati maloljetnim osobama. Time „marihuana kao lijek“ postaje neka posve druga priča.

Reggae.hr: Smatrate li da pojedinac može postati ovisan o marihuani?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Može se postati ovisan o kanabisu. Liječio sam puno pacijenata koji nisu mogli prestati uzimati tu drogu i koji bi se osjećali loše kada su pokušali prestati. A kada govorimo o adiktivnom potencijalu samog THC-a, onda je on manji no što je slučaj s nikotinom ili alkoholom. No kada govorimo o zdravstvenim štetnim posljedicama, kod marihuane nije toliko problem radi rizika izazivanja ovisnosti, tu se naprosto radi o jednoj moćnoj psihoaktivnoj supstanci, koja kod vrlo mladih osoba (djece, tinejdžera), izaziva jake promjene u ponašanju. Povećanjem dostupnosti kroz legalizaciju te treće droge (marihuane uz duhan ili alkohol) i uzimajući u obzir laku dostupnost psihoaktivnih adiktivnih lijekova (osobito BZD, analgetici, koje pruža farmaceutska industrija) - ovoj civilizaciji bi još veći problem bio kako zaštititi  djecu, tinejdžere, na čiji razvoj osobito rada mozga bilo koja droga ali i THC izrazito štetno utječe. Duhan (nikotin) je otrovan za fizičko zdravlje na sto načina, ali osoba pod djelovanjem nikotina ne pokazuje poremećaj u ponašanju i doživljavanju. Ona kontrolira svoj odnos prema realitetu, što kod vrlo mladih ljudi, koji konzumiraju marihuanu, nije slučaj. Prije bih rekao da bi bilo puno isplativije ograničiti potrošnju duhana i alkohola, nego da ovoj civilizaciji ponudimo i treću drogu (govorim o zapadnoj civilizaciji).

Kada je riječ o uzimanju kanabisa, kao pomoćnog ljekovitog sredstva, trebalo bi se točno odrediti indikacije za isplativu i sigurnu primjenu, postupak proizvodnje trebao bi se standardizirati, kako bi se točno znalo koja količina bi bila jedna dozate u odnosu na tjelesnu težinu, način i vrijeme uzimanjaitd. Količina THC-a u cvjetnim vrhovima ženske biljke može varirati od 2-20% i više, a i drugi sastojci same biljke se mogu razlikovati. Kada je riječ o rekreativnoj konzumaciji, to nije toliko potrebno, jer konzument osjeti djelovanje biljke, osjeti kada se napušio. I drugi konzumenti droga znaju koja im je doza potrebna za postizanje željenog učinka. Treba znati da ta biljka u svom lišću ili cvjetnim vrhovima ima na stotine različitih biokemijskih tvari, koje se pretvorene u dim pušenjem unose u dišni sustav. U tom dimu ima puno štetnih tvari i nitko ne može reći da je pušenje marihuane, dobro za fizičko zdravlje. Dokazano je da nije dobro ni za pluća ni za bronhe. Mnoge su supstance sigurno štetne kao i u duhanu koji je štetniji radi količine dima, čađe i tara koji senatalože u bronhe i bronhiole – male tunele kroz koje udišemo zrak, jer ljudi znaju popušiti u danu i do  60 cigareta, dok većina konzumenata „trave“ popuši nekoliko jointa tjedno. Razlika je i u trajanju djelovanja. THC dugo djeluje, jer se sporo eliminira iz tijela dok  se nikotin brzo eliminira pa svakih sat vremena pušač traži cigaretu. Ali ima mojih pacijenata što su pušili i po dvadeset jointeva dnevno - nisu mogli bez toga, znači, postoji rizik i za ovisnost.

Reggae.hr: Koje je vaše mišljenje o aspektu THC-a kao ljekovitoj supstanci i njegovoj uporabi u pogledu smanjenja patnje i boli u teško bolesnih pacijenata?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Praviti veliku priču oko uporabe THC-a u terapiji boli radi rizika ovisnosti jest jedna velika glupost radi činjenice da mi u tradicionalnoj medicini - kroz stoljeća u povijesti - koristimo opijum ili alkaloide opijuma u terapiji boli. U opijumu, sasušenom soku čahura maka, dva su alkaloida koja se izdvajaju i koja su moćni analgetici (lijekovi koji suzbijaju bol) – morfin i kodein. Iz morfija se proizvodi heroin, još jači analgetik. U svjetskoj medicini, danas se koriste i opioidni analgetici, koji su slični po djelovanju morfiju, odnosno heroinu, kao što je metadon, petidin, fentanil, buprenofin itd. Svi su ovi analgetici vrlo adiktivni, ali ih koristimo radi olakšanja patnje boli osobito kod ljudi koji umiru od neizliječive bolesti, kao što je to npr. rak. Važna je zadaća medicine da  olakša proces umiranja čovjeka. Ako koristimo te moćne opijate izrazite adiktivnosti, koji su vrlo dostupni ljudima (čak i za zlouporabu), zašto nekima ne bismo preporučili manje adiktivno sredstvo poput THC-a, koje nema rizik od ovisnosti, koje će ih smiriti, poboljšati im apetit? Ja jesam za to da se odrede indikacije i da se i taj način pomoći učini dostupnim onima koji to žele i kojima bi to pomoglo. Nisam za to da se kanabis učini posve dostupnim za zdrave ljude koji se žele „drogirati“.

Reggae.hr: Da li se i vi slažete s time da stanice tumora imaju puno više CB receptora nego zdrava stanica i kada, na primjer, konzumiramo ulje CBD se veže na stanicu tumora i tako je ubija?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Postoje principi po kojima se treba razmišljati kada se traži odgovor na vaše pitanje. Liječnik, koji je istovremeno i znanstvenik, ne može imati svoje mišljenje kada je riječ o pitanju da li je doista proizvod ili lijek na bazi marihuane, kao što je ulje od kanabisa, ljekovito za određene vrste raka. Neka znanstvena istraživanja, od kojih su neka rađena i na Harvardu, donijela su neke rezultate koji pokazuju da se usporava rast tumora i da je kod nekih kožnih karcinoma (koji su mazani s kanabis uljem) došlo do regresije. Međutim, nije bilo adekvatnih kliničkih studija, koje su po strožim protokolima trebale biti rađene i koje su vrlo skupe, da bi medicinska znanost, odnosno „evidence based“ medicina nedvosmisleno zaključila nešto više o tome. Ja sam ekspert na području moje struke i bilo bi posve neispravno s moje strane, osobito jer imam javni utjecaj, da bilo kojom svojom izjavom dajem lažnu nadu nesretnim ljudima koji boluju od raka. Ne želim da bilo tko na osnovi moje izjave, odluči ne pitajući za cijenu nabaviti od nekoga nekakvo čudesno kanabis ulje kojim će se „izliječiti“. To čine alternativni takozvani „medicinari“, najčešće prevaranti koji lažu ljudima, koji „mogu“ sve liječiti. Oni mogu svojom uvjerljivosti varati ljude i uzimati novac, što je i kriminalno i nemoralno. Rak je najgora nevolja koja može zadesiti čovjeka - ljudi se hvataju za slamke, jer se radi o njihovom životu. I zato podržavam sva istraživanja kanabisa i ako se utvrdi ljekovit utjecaj da se proizvedu standardizirani lijekovi i da se pomogne ljudima! U suvremenoj medicini,  liječenje malignih bolesti je vrlo profitabilno, kemoterapije su vrlo skupe premda su mučne za pacijenta, uzrokujući prolazno oštećenje i zdravih tkiva. Rick Simpson i biokemičar Dennis Hill zagovaraju korištenje kanabisovog ulja hrabro tvrdeći da nema nuspojava i da nema oštećenja zdravih stanica. Oni tvrde da je moguće karcinom dojke ili prostate izliječiti bez štetnih nuspojava i patnji koje prolazi pacijent koji se liječi standardiziranom današnjom kemoterapijom. No kako im vjerovati? Znači, treba nastaviti istraživanja, a što se tiče pojedinačnih slučajeva izliječenja, teško ih je provjeriti.

Reggae.hr: U slučaju šizofrenije, u većini literature iznesen je stav kako marihuana potiče psihozu, dok Rick Simpson i njegovi sljedbenici tvrde da se konzumiranjem marihuane ova bolest suzbija. Što možete reći o tome?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Dokazano je da ljudi koji su disponirani za psihoze imaju oko 6 puta veći rizik da će razviti psihotični poremećaj  ako konzumiraju kanabis. Imam brojne  pacijente, koji, ako se prejako napuše, dožive paranoidno stanje. U svojoj praksi svjedočio sam tome bezbroj puta. Kod nekih ljudi, dakle, kanabis doista izaziva psihotične paranoidne reakcije ili halucinatorna stanja. Istina jest da je u medicini, u jednoj fazi, bilo teorija kako bi se neka teška bolest, kao što to i jest podmukla šizofrenija, možda mogla zaustaviti u smislu dezintegracije ličnosti, ukoliko bi tu podmuklu dezintegrativnu šizofreniju jednostavno aktivirali u smislu aktutne psihoze. Kada se naglo pojavi stanje akutne psihoze, iza toga se ponekad brže može postići remisija nakon koje pacijent praktički dođe k sebi. Bilo je pokušaja da se napravi model psihoze, da se halucinogenima izazove stanje akutne psihoze,pa da se onda akutno stanje psihoze pokuša riješiti kao i kod svake druge akutne psihoze. Međutim, uporaba halucinogena u tom smislu nije se pokazala učinkovitom.

Reggae.hr: Da li bi uporaba ulja koje sadrži THC mogla koristiti ljudima kako bi se lakše nosili sa stresovima s kojima se susreću u svakodnevici?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Stres je glavni uzrok brojnih psihofizioloških bolesti, a ujedno uzrokuje i oštećenje imunološkog sustava. Stresne reakcije - ako se često događaju - vrlo su štetne za opće zdravlje. Ovdje možemo postaviti pitanje kako da se ljudi, koji su u takvim životnim okolnostima, nose sa stresom i razviju bolje mehanizme adaptacije? Postoji mnogo psiholoških metoda kojima se čovjeku olakšava adaptacija na realnost, no, neki ljudi to ne mogu naučiti, niti ih ima tko naučiti - malo je psihologa koji su u takvoj praksi negdje dostupni  ili psihijatara, koji bi učili ljude kako da se nose s ovim ritmom i problemima života. Jedan način za smirenje, za smanjenje napetosti, za nervozu, nesanicu, jest uzimanje lijekova – Hrvatima se godišnje napišu na stotine tisuća recepata za Apaurin, Normabel, Xanax, Praxiten... Neki ljudi pribjegavaju i alkoholu kako bi se smirili, što je vrlo štetno. Jasno, ovdje iskrsava pitanje da li bi u tom smislu bilo bolje uzeti nešto kanabisa navečer? Da li bi malo kanabisovog ulja s nešto THC-a pomoglo čovjeku da se opusti uz manje štete nego da uzima tablete na koje se može naviknuti? To je stvar medicine da ispita komparativne prednosti ove ili one metode. Također, medicina se mora odrediti u odnosu na tzv. alternativne metode liječenja. Da li je ispravno da mnoge alternativne pokušaje medicina odbacuje kao prijevaru? Ako se alternativna metoda počne koristiti tek na kraju kada medicina diže ruke, jer nema pomoći, dakako da je tada malo vjerojatno da išta može pomoći, kao u slučaju raka s difuznim metastazama. Ovo se odnosi i na situaciju kada je riječ o marihuani (ulju) i karcinomu. Bi li se u ranoj fazi neki maligni proces mogao zaustaviti primjenom kanabis ulja? Ne, to pitanje ja sigurno ne mogu odgovoriti. Sama marihuana ili sastojci marihuane, pušenje jointa na primjer, doista može olakšati patnju kada je riječ o kroničnoj boli uzrokovanoj nekim bolestima, smanjiti spazme mišića ljudi s multiplom sklerozom, poboljšati mobilnost, san, kada je riječ o leukemiji, može pomoći u smanjenju mučnine uslijed kemoterapije i poboljšati apetit… U svim tim slučajevima, ako to pomaže čovjeku, zašto mu to ne bismo omogućili?

Reggae.hr: U prošlosti je i na području Hrvatske uspješno rasla industrijska konoplja (npr. u Slavoniji), ali je u bližoj prošlosti bilo nemoguće uzgajati ovaj usjev zbog zakonskih okvira RH. Sada se situacija konačno mijenja; mislite li da je javnost uočila značaj proizvoda industrijske konoplje?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Konoplja - koja je osobito rasla po Slavoniji, uz rijeke (Dravu npr.) ranije se masovno koristila za izradu veoma kvalitetne užadi, zanimljivih tkanina i posteljine, ali i u mnoge druge svrhe. S obzirom da se vremenom kontaminirala oprašivanjem s ilegalnom marihuanom, radi straha da će sadržavati  THC, pojačala se kontrola i  ta je tradicija prekinuta. Sada Hrvatska obnavlja plantaže industrijske konoplje koja u sebi ne sadrži više od 0.2% THC-a (znači ona je dopustiva). Postoji i proizvodnja ulja iz sjemenki konoplje (Rick Simpson zagovara proizvodnju ulja iz kompaktne biljke, cvjetova), koja sadrže puno omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Marketing govori da su to prirodne komponente koje moramo unositi u tijelo. Vjerujem da to može biti korisno za ljude, kao što je korisno i bučino ulje i maslinovo ulje… Jestiva ulja imaju svoju određenu energetsku vrijednost i sadrže puno korisnih prirodnih tvari. Ulje industrijske konoplje u sebi nema nikakvih psihoaktivnih sredstava. Ako netko želi to isprobati kao npr. začin za hranu ili samo da popije npr. dvije žlice dnevno (koliko se sugerira u okviru te neke recepture za poboljšanje zdravlja imunološkog sustava), zašto ne? Čim je proizvod deklariran i registriran, sigurno nije štetan. U kojem smislu je medicinski korisno, to ostaje otvorenim pitanjem. Čovjeku koji se zdravo i normalno hrani, koji zdravo i uredno živi, njemu to sve skupa uglavnom ne treba, jer se inače sa zdravom hranom u organizam unose sve potrebne tvari. Međutim, ako je profit u pitanju, najlakše je zaraditi na uvjeravanju ljudi da će to biti dobro za poboljšanje njihovog zdravlja, „jer oni imaju na policama prozvod koji je bolji od samog lijeka“. To su takozvana pomoćna ljekovita sredstva. Za njih nije stroga procedura dokazivanja da su oni korisni, što je nužno u farmaceutskoj industriji za lijekove. Dokazivanje da je neki lijek koristan i da nema štete npr. za trudnice, košta milijune i milijune dolara u proceduri patentiranja i registracije novog lijeka. Na televiziji možemo svakodnevno vidjeti reklame koje nas nutkaju da konzumiramo određeni proizvod, za koji se nije moralo plaćati istraživanje i koji je dozvoljeno oglašavati i uvjeravati ljude da je to njima potrebno i korisno. Ljudi troše puno novaca premda im većina tih takozvanih lijekova, vitamina i minerala uopće ne treba. Ljudi se boje bolesti ili se loše osjećaju radi psiholoških razloga, a pomoćna ljekovita sredstva imaju i određeni placebo učinak, jer vjeruju marketingu te na kraju i sami zaključe da im je bolje. U okviru toga treba razmatrati i marketing kada je riječ o ulju konoplje.

Reggae.hr: Postoje razni oblici unošenja marihuane u naš organizam.Tu su još i čajevi, kolačići - space cookies, sokovi od svježe biljke, ali i ulje. Možete li komentirati razne oblike unošenja marihuane u naš organizam?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Kada je riječ o konzumaciji kanabis proizvoda, ako osobe žele prvenstveno doživjeti brzo psihoaktivno djelovanje, gdje se ispred svega aktivira djelovanje THC-a, onda je pušenje najefikasniji način. Međutim, pušenje marihuane ili hašiša najlošiji je način kada je riječ o oštećivanju pluća i bronha, tu nema uopće govora. Zato je bolje da se radi zdravstvenih problema koristi ulje gutanjem. Korisne  komponente se apsorbiraju i nema posljedica za dišni sustav. Jednako je tako sigurnije konzumirati proizvode marihuane u obliku čaja ili kolačića, jer crijeva „uzmu“ ono što im treba. Imao sam pacijente koji su si radili pogače s hašišom. Jedna moja pacijentica je završila na sudu radi hašiša, a branila se da joj je trebalo više hašiša radi pečenja pogačica u koje je stavljala tu drogu da bi jedenjem unosila u tijelo THC radi smirenja i sna. Ta pacijentica nije mogla konzumirati marihuanu pušenjem jointa, jer je jako kašljala i imala je jaku alergijsku reakciju. Znači, kada je riječ o načinu uporabe, ako se već to afirmira kao pomoć čovjeku (a ne za drogiranje), onda bi sigurno bilo korisno napraviti takve pripravke koji će izazvati što manje štete za zdravlje.

Reggae.hr: Što je po pitanju korištenja kanabisa u medicinske svrhe ovdje u Hrvatskoj? Hoćemo li uskoro doživjeti promjenu zakona i po tom pitanju?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Ja mislim da je Hrvatska u tom smislu dosta rigidna i konzervativna, nije slijedila neke trendove drugih država EU, a obzirom na teške gospodarske i druge probleme izazvane nefunkcioniranjem političkog sustava, pitanje kanabisa im sigurno nije na listi prioriteta. Hrvatska će vjerojatno malo pričekati i možda promijeniti svoj stav ako se to pitanje uredi na razini EU. I ovo sada što su napravili - da je posjedovanje marihuane za osobne potrebe prebačeno s kaznenog na prekršajni zakon - već je i to jedan korak naprijed, što je trebalo učiniti još prije 20 godina.

Reggae.hr: Dakle, pobornik ste dekriminalizacije marihuane, koja se u našoj zemlji dogodila prije godinu dana. U tom pogledu, također ste za HTV 1, u emisiji „Otvoreno“,  7. ožujka 2013. izjavili da je bitno jasno odrediti i ograničiti količine kanabisa u pogledu posjedovanja. Kako biste vi riješili taj problem?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Kada je riječ o posjedovanju za osobnu uporabu, zakonodavac nije uopće odredio kolika se količina zatečena u posjedu nekoga može samo prekršajno tretirati „jer je za osobnu uporabu“. Ako bi u sudskom postupku osoba, kod koje je zatečeno u posjedovanju npr. kg hašiša, tvrdila da je to kupila uz povoljnu cijenu za sebe, da ima za 2 godine konzumacije (nema drugih dokaza koji bi ukazivali na preprodaju) , što bi Sud trebao učiniti? Temeljem same činjenice da se radi o „velikoj“ količini osuditi osobu uz obrazloženje da se tako velika količina ne drži za osobnu uporabu i da je to bilo namijenjeno prodaji. Uz tako uređen Zakon veliki je prostor za manipulaciju. Zakon je unaprijed trebao reći da će se prekršajno tretirati samo posjedovanje „neznatne količine“ pojedine vrste droge (što je trebalo kvantitativno odrediti), a da će se kroz kazneni postupak i dalje suditi osobe koje su držale količinu veću od „neznatne“. Time bi se osobe odvraćale da nabavljaju i drže veću količinu tvari koje uvijek mogu završiti na ilegalnom tržištu, možda u glavama maloljetnika, koje treba svim sredstvima štititi smanjenjem dostupnosti bilo koje droge.Sugerirao sam da prekršajne sankcije za posjedovanje radi osobne uporabe prema ovisnicima ili vrlo mladim osobama budu ispred svega obavezan tretman ili neke administrativne sankcije. Visoke novčane kazne za osobe koje nemaju novca za platiti kaznu (koja može biti i više tisuća kuna) nisu adekvatne jer potiču mlade da kaznenim djelom krađe prikupe novac kako bi platili prekršajnu kaznu, jer im u protivnom prijeti odlazak u zatvor.

Reggae.hr: Možete li usporediti situaciju vezanu uz droge na području Hrvatske prije i sada?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Jedno od rijetkih područja gdje Hrvatska ima dobar sustav, jest upravo suzbijanje zlouporabe droga. Kada je riječ o broju ovisnika o drogama, onih konačnih žrtava konzumacije droga, trendovi su u Hrvatskoj relativno povoljni, pogotovo kada je riječ o najtežoj ovisnosti koja je bila glavni problem (heroinska ovisnost). Hrvatska je od 2001. do 2012. smanjila broj novooboljelih i po prvi puta liječenih ovisnika za preko 70%. Ili konkretno, 2001. smo imali u evidenciji Središnjeg registra 1066 novoliječenih heroinskih ovisnika, a u 2012. svega 313. Kokain je i dalje po prilici na istoj, niskoj razini. I premda je ponuda dobra jer se tržište se ne kontrolira kako bi se trebalo, potrošnja osim u vrijeme turističke sezone je relativno niska, jer malo ljudi ima novca kupovati tu skupu drogu. I broj novoliječenih ovisnika o amfetaminu je relativno malen. Uporaba ecstasyja drastično je pala u odnosu na 90-e i početak ovog milenija, a njegova popularnost i dostupnost također su u padu. Uporaba kanabisa je u porastu zadnje 3-4 godine, kada se povećala njegova dostupnost, kvaliteta i broj konzumenata. Značajno je povećana ponuda i dostupnost sintetičkih kanabinoida. Potrošnja alkohola je također u padu (kod mladih u porastu), jer ljudi nemaju novaca – manje izlaze van i manje kupuju pića, veća je kontrola alkohola na radnom mjestu i u prometu. Paralelno s padom potrošnje alkohola u porastu je potrošnja psihoaktivnih lijekova. Spomenuo sam kako je ljudima povoljnije smirivati „živčanost“ i popravljati raspoloženje , besplatnim lijekovima (BZD ispred svega) i to je način na koji država preko zdravstvenog sustava kontrolira mentalno stanje ljudi dajući im psihoaktivne lijekove. Na desetine tisuća ljudi svakodnevno konzumira lijekove za umirenje, antidepresive i lijekove za nesanicu. Tu je i duhan: pušenje duhana je, recimo, u odnosu na prije 20 -30 godina, kada je preko 60% muškaraca bilo ovisno o nikotinu, bitno reducirano i danas je taj postotak kod muške populacije oko 38%, a kod žena 29%. Prije 40-50 godina je broj pušača među muškarcima bio i do nekoliko puta viši nego među ženama. Zahvaljujući težnji ravnopravnosti spolova te izjednačavanju društvene pozicije muškaraca i žena, nažalost, žene su u cigaretama vidjele dokaz svoje emancipiranosti, svoje samostalnosti i svoje slobode. Šezdesetih je omjer muškaraca i žena alkoholičara u Hrvatskoj bio 10:1, a danas je 4:1. Ujedno je isti omjer i kada je riječ o ovisnosti o drogama. Žene, pak, nešto češće posežu za tabletama za umirenje, ali radi ukupno manje rizičnog ponašanja, znatno duže žive od muškaraca.

Reggae.hr: Možete li reći nešto više o sintetičkim kanabinoidima?
prof. dr. sc. Slavko Sakoman: Ilegalna proizvodnja, prodaja i potrošnja sintetičkih kanabinoida u EU, ali i u našoj zemlji, postaje sve ozbiljniji problem. Ilegalni laboratoriji širom Europe modifikacijama temeljne molekule proizvode na desetine vrsta sintetičkih kanabinoida, za koje se ne zna koje će štetne posljedice prouzročiti, dakle nepredvidivo su štetni. Najčešće se prodaju pod krinkom proizvoda za osvježavanje prostora, gdje se biljna tvar impregnira sintetičkim kanabinoidima, tvarima koje se ne nalaze se na listi kontroliranih tvari (jer proizvod ne sadrži izvorni THC) te stoga ne postoji niti zakonska osnova za kontrolu, za razliku od marihuane koja je kontrolirana premda vjerojatno i manje štetna od sintetičkih kanabinoida.

Reggae.hr: Hvala vam puno na zanimljivim odgovorima!