Prošlog je vikenda i ta repriza stigla na repertoar. Akteri i mjesto radnje ostali su isti. Balkan's Hi Fi selektor Jahkozza za zagrijavanje, a zatim mu se pridružio i Brother Culture čime je Discordia bila spremna za veliku reggae feštu. Jahkozza je započeo laganim reggaeom prigodnim za dobrodošlicu posjetiteljima i lagano đuskanje dok nestrpljivo iščekuju svog idola. Dok je Brother Culture stigao do stagea i smjestio se iza Jahkozze, Discordia se već ugodno popunila i bila je spremna za nekoliko sati urnebesne zabave s reggae veteranom kao glavnim akterom. Čovjek koji ima preko 30 godina iskustva kao MC već je prvim kontaktom s mikrofonom podigao euforiju u klubu do neslućenih razina. Brother Culture je u višesatnom nastupu dokazao zašto je, nakon tolikih godina, i dalje na vrhu live reggae performancea. Njegova komunikacija s publikom je besprijekorna, moglo bi se reći savršena, a njegova je energija neiscrpna. Iako se u jednom trenutku žalio na godine, siguran sam da bi jako mali broj njegovih mlađih kolega mogao izdržati tako dugotrajan nastup nabijen s toliko energije. Jedan od glavnih aduta u komunikaciji s publikom Brother Cultureu je poistovjećivanje s istom, tj. ugodni dijalog tokom nastupa te veoma često spuštanje sa stagea i izvođenje hitova među publikom. Iako mnogi imaju tehnički dotjerane, a poneki i živopisne live nastupe, rijetki su glazbenici koji će rado napustiti pozornicu i u svom nastupu uživati među svojom publikom. Crowdcontrol je u slučaju Brother Culturea podignut na razinu umjetnosti i to je, uz veoma kvalitetan glazbeni repertoar, glavni razlog zašto svi ostaju oduševljeni njegovim nastupima.
Priča za sebe je publika. Nakon prošlogodišnjih tridesetak oduševljenih posjetitelja, ovoga se puta posjeta umnogostručila (iako je sam nastup reklamiran tek usmeno i preko svima dragog Facebooka). Takva reakcija dovodi me do dva zaključka. Prvi je da je marketing po principu „od usta do usta“ veoma učinkovit te desetak zadovoljnih fanova može učiniti ono što nemože učiniti 1000 plakata po gradu, a to je dovući svatko nekoliko svojih prijatelja na osnovu oduševljenja prošlim iskustvom. Drugi je da je Rijeka gladna reggaea. Ne reggaea kao uvoda u razne d'n'b i dubstep partije, ne raznih dub-crossover bandova (iako je i ovakvih koncerata razočaravajuće malo), već pravih reggae događaja koje se u gradu na Rječini tokom jedne godine može nabrojati na prste jedne ruke.